Stručna diskusija o siromaštvu u Srbiji

Objavljeno: 28. maja 2024. godine

Najsiromašnijim građanima Srbije potrebna su čak tri iznosa novčane socijalne pomoći da bi bili tek na granici rizika od siromaštva. Uprkos ovim podacima, pojedini donosioci odluka u Srbiji nisu bili srećni kad su nedavno čuli projekcije siromaštva Unicefa, prema kojim 800.000 ljudi 2023. godine nije zadovoljilo osnovne životne potrebe, poručila je na upravo održanim „Majskim susretima“ psihološkinja i istraživačica u Fondaciji „Centar za demokratiju“ Sarita Bradaš.

Na panelu u organizaciji A 11 – Inicijative za ekonomska i socijalna prava u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, Bradaš je poručila da u Srbiji već tri decenije jača neoliberalni narativ koji svu krivicu za ugroženu materijalnu situaciju, nezaposlenost i neobrazovanje svaljuje na pojedinca, dok se država i njeni traljavi principi provlače bez odgovornosti.

Na percepciju siromaštva jako velik uticaj ima medijski narativ. Koordinatorka portala „Mašina“ Irena Pejić smatra da je zvaničan narativ države da je siromaštvo biološko svojstvo pojedinca, a ne strukturan, kompleksan sistemski problem, a upravo taj način shvatanja siromaštva dovodi do reprodukovanja narativa u medijima koji su štetni za društvo.

Sistem socijalne zaštite je vrlo zatvoren i to dodatno komplikuje bilo kakvu komunikaciju i sa javnošću, medijima, pa i zaposlenih među sobom. Kako je na „Majskim susretima“ prisutnima rekla socijalna radnica i sociološkinja Dunja Šormaz, sistem kao najbrojnije korisnike socijalnih prava prepoznaje korisnike novčane socijalne pomoći, ali su izuzetno ugrožene i jednoroditeljske i velike porodice, ali se o njima ne govori dovoljno.

Više o ovoj važnoj temi, na sajtu Inicijative – OVDE.