FAQ

Finansijsko upravljanje
Da li udruženja plaćanju porez na donacije i kako se vrši oslobađanje od plaćanja?

Udruženja građana su oslobođena plaćanja poreza na donacije, ukoliko je donacija primljena isključivo za obavljanje registrovane delatnosti udruženja. (Zakon o porezima na imovinu član 21., stav 1 tačka 5a) zadužbina, odnosno udruženje, osnovano radi ostvarivanja opštekorisnog cilja u smislu zakona koji uređuje zadužbine, registrovano u skladu sa zakonom – na nasleđenu ili na poklon primljenu imovinu koja služi isključivo za namene za koje je ta zadužbina, odnosno udruženje osnovano.

Međutim, udruženja imaju obavezu da podnesu poresku prijavu za utvrđivanje poreza na nasleđe i poklon najkasnije 30 dana od datuma potpisivanja ugovora o donaciji i to za svaku pojedinačnu primljenu donaciju (Zakon o porezima na imovinu, član 35.).

Za podnošenje prijave, po trenutno važećoj regulativi, koristi se obrazac PPI-3, koji možete preuzeti na sajtu Poreske uprave.

Uz navedeni obrazac se odnosi i prateća dokumentacija potrebna za utvrđivanje poreza. Pošto je to uglavnom ugovor sa donatorom, potrebno je posebno obratiti pažnju na sadržaj ugovora koji bi trebalo što detaljnije da objasni namenu donacije.

U slučaju donacije pokretne imovine, poreska prijava se podnosi jedinici poreske uprave u opštini na kojoj udruženje ima sedište.

U slučaju donacije nepokretne imovine, poreska prijava se podnosi jedinici poreske uprave u opštini u kojoj se nalazi nepokretnost.

Iz našeg dosadašnjeg iskustva u radu sa udruženjima koja su nam se obraćala ovim povodom, praksa je takva da Poreska uprava uglavnom donese rešenje da udruženje mora da plati porez od 2,5% ukoliko iznos donacije prelazi 100.000,00 RSD po pojedinačnoj donaciji na godišnjem nivou, ne uzimajući u obzir član 21. stav 1, tačka 5a Zakona o porezima na imovinu.

Da li udruženja plaćanju porez na dobit i koja je procedura?

Udruženja su oslobođenja plaćanja poreza na dobit za poreski period u kojem ostvareni višak prihoda nad rashodima nije veći od 400.000 dinara i to pod uslovom da:

1) ne raspodeljuje ostvareni višak svojim osnivačima, članovima, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim licima;

2) godišnji iznos ličnih primanja koja isplaćuje zaposlenima, direktorima i sa njima povezanim licima nije veći od dvostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom u Republici u godini za koju se utvrđuje pravo na poresko oslobođenje, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike;

3) ne raspodeljuje imovinu u korist svojih osnivača, članova, direktora, zaposlenih ili sa njima povezanih lica;

4) da nema monopolski ili dominantan položaj na tržištu u smislu zakona kojim se uređuje zaštita konkurencije.

Udruženje je dužno da vodi evidenciju o prihodima i rashodima i da podnese poreski bilans i poresku prijavu.

U slučaju da udruženje nije ostvarilo prihod na tržištu u toku prethodne kalendarske godine, ono nije obveznik poreza na dobit pravnih lica i nema obavezu podnošenja poreske prijave poreza na dobit za tu godinu.

(http://www.poreskauprava.gov.rs/sr/pravna-lica/porez-na-dobit/pitanja-i-odgovori-pdp.html (pitanje broj 4.))

Koja je procedura za oslobađanje od PDV-a i kada se može vršiti?

Detaljne informacije o načinu i uslovima za oslobađanje od PDV-a možete naći u Priručniku za administrativno i finansijsko upravljanje u udruženjima građana, u delu OSLOBAĐANJE OD PDV-a

Administrativno upravljanje
Kako registrovati udruženje?

Udruženje u smislu Zakona o udruženjima je dobrovoljna i nevladina nedobitna organizacija zasnovana na slobodi udruživanja više fizičkih ili pravnih lica, osnovana radi ostvarivanja i unapređenja određenog zajedničkog ili opšteg cilja i interesa, koji nisu zabranjeni Ustavom ili zakonom.

Udruženje mogu osnovati najmanje 3 osnivača, s tim što najmanje jedan od osnivača mora imati prebivalište, odnosno sedište na teritoriji Republike Srbije. Osnivač podrazumeva fizička ili pravna lica, domaća i strana. Osnivači mogu biti samo fizička lica, samo pravna lica, ili i fizička i pravna lica.

Maloletno lice koje je navršilo 14 godina života može biti osnivač udruženja, na osnovu pismene saglasnosti njegovog zakonskog zastupnika.

Strani državljanin može biti osnivač ukoliko ima važeću putnu ispravu, Strani državljanin može biti i lice ovlašćeno za zastupanje, ali u tom slučaju mora imati prijavljen boravak na teritoriji Republike Srbije.

Dokumenta potrebna za osnivanje i registraciju udruženja u APR-u:

1) Osnivački akt udruženja;

2) Statut – dva primerka;

3) Zapisnik sa osnivačke skupštine u izvorniku, odnosno overenom prepisu;

4) Akt o izboru zastupnika udruženja;

5) Overena fotokopija lične karte zastupnika  – overiti u opštini ili sudu (overena fotokopija putne isprave i potvrda o boravištu ako je zastupnik strani državljanin)

6) Očitana LK sa čipom zastupnika

7) Dokaz o uplati naknade za upis udruženja u Registar

Zakonom nije propisan rok u kojem je udruženje, nakon osnivanja, dužno da podnese zahtev za upis u Registar. Ovo je posledica činjenice da je upis u Registar dobrovoljan.

Registrator je dužan da izvrši upis udruženja u Registar u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne prijave. Ako u ovom roku Registrator ne donese rešenje (a ne stigne bilo kakvo obaveštenje o izmenama ili dopunama dokumentacije od APR-a ) smatraće se da je udruženje upisano u Registar narednog dana od dana isteka ovog roka.

Nakon registracije udruženja u APR-u, udruženje je u obavezi da Registratoru prijavi svaku promenu podataka koji se upisuju u Registar, u roku od 15 dana od dana nastale promene.

Dodatne informacije mogu se naći u Vodiču za primenu Zakona o udruženjima i Priručniku za administrativno i finansijsko upravljanje u udruženjima građana.

Za dodatna pitanja obratite se našim ekspertima

Kako se vrši izmena statuta?

Dokumentacija potrebna za prijavu promene statuta:

 

  1.    Zapisnik sa sastanka skupštine, original sa pečatom i potpisom.
  2.    Novi statut ili prečišćen tekst statuta (prečišćen tekst se dostavlja u slučaju izmena i dopuna), original sa pečatom i potpisom.
  3.    Popunjeni obrasci prijave promene koji mogu da se preuzmu sa sajta APR-a, potpisani od strane zastupnika i overeni pečatom.
  4.    Dokaz o uplati naknade za izvršenje ove promene – izvod iz banke ili primerak naloga za uplatu (uplatnice) overen od strane banke ili pošte gde je uplaćena naknada.
Koja je procedura kod promene zastupnika udruženja?

Dokumentacija potrebna za prijavu promene zastupnika:

 

  1.    Zapisnik sa sastanka nadležnog organa, original sa pečatom i potpisom.
  2.    Odluka nadležnog organa udruženja o imenovanju novog lica za zastupanje, original sa pečatom i potpisom.
  3.    Dokaz o identitetu zastupnika – overena fotokopija lične karte i očitana lična karta ako ima čip (overena fotokopija pasoša i dozvole za boravak zastupnika, ukoliko je u pitanju stranac).
  4.    Popunjeni obrasci prijave promene koji mogu da se preuzmu sa sajta APR-a, potpisani od strane zastupnika (novoizabranog lica za zastupanje) i overeni pečatom.
  5.    Dokaz o uplati naknade za izvršenje ove promene – izvod iz banke ili primerak naloga za uplatu overen od strane banke ili pošte gde je uplaćena naknada.
Koji je najbolji način korišćenja sopstvenog vozila u službene svrhe?

Po osnovu ugovora o radu poslodavac može da odobri zaposlenom korišćenje privatnog automobila na službenom putovanju ili u druge službene svrhe. Naknadu troškova za korišćenje privatnog automobila u službene svrhe i način obračuna naknade utvrđuje poslodavac u svom opštem aktu (Pravilnik o radu, Pravilnik o finansijskom poslovanju…). Takođe, nadležni organ udruženja može doneti odluku koja definiše ovu vrste nadoknade.

Prilikom obračuna troškova korišćenja sopstvenog vozila u službene svrhe, važno je voditi računa o dve komponente: amortizaciji vozila i trošku goriva.

AMORTIZACIJA

Zakon o porezu na dohodak građana u članu 18, tačka 4. propisuje neoporezivi iznos naknade prevoza zaposlenih na službenom putu, kako prema priloženom računu prevoznika u javnom saobraćaju, tako i kada je odobreno korišćenje sopstvenog vozila za službeno putovanje. To je iznos od 6.520 dinara mesečno. Dakle, iznos od 6.520 dinara poslodavac (udruženje) može da isplati zaposlenom, a da tom prilikom ne plati porez na ovaj prihod u toku jednog meseca. Važno je obratiti pažnju na to da se, ako jedan zaposleni ide na službeni put sopstvenim vozilom više puta u toku istog meseca, u tom slučaju naknade koje se isplaćuju sabiraju – ako zbir pređe neoporezivu sumu, udruženje je u obavezi da na razliku plati porez.

Kako pomenuti član 18, tačka 4. Zakona o porezu na dohodak građana nije precizno definisao neoporeziv iznos, Ministarstvo finansija je 28.01.2016. godine dalo tumačenje br. 011-00-56/2016-04 (str. 208) u vezi sa poreskim tretmanom primanja zaposlenog po osnovu naknade za korišćenje sopstvenog vozila u službene svrhe. Iz ovog dokumenta se vidi da neoporezivi iznos po osnovu naknade prevoza predstavlja iznos 30% cene jednog litra benzina (ili nekog drugog pogonskog goriva za motorno vozilo koje se koristi u predmetnom slučaju), pomnoženog sa brojem potrošenih litara, a najviše do 6.520 dinara, jeste naknada zaposlenom za upotrebu automobila za službeno putovanje ili u druge službene svrhe. Ova naknada faktički predstavlja naknadu zaposlenom po osnovu amortizacije sopstvenog automobila kada ga koristi u službene svrhe, koja u sebi ne sadrži iznos troškova po osnovu goriva potrošenog na službenom putovanju, odnosno u službene svrhe korišćenjem sopstvenog automobila zaposlenog.

Da li neformalna grupa treba da ima pečat?

Ne, jer neformalna grupa nije pravno lice.

Koja je procedura za otvaranje računa kod Uprave za trezor?

Prema Pravilniku o načinu utvrđivanja i evidentiranja korisnika javnih sredstava i o uslovima i načinu za otvaranje i ukidanje podračuna kod uprave za trezor, pravna lica koja imaju svoj matični broj i PIB, gde spadaju i udruženja građana, kojima se vrši prenos dinarskih sredstava iz budžeta Republike Srbije, u obavezi su da ova sredstva prime na poseban račun kod Uprave za trezor. Udruženja pripadaju ostalim (posebnim) korisnicima javnih sredstava – tip KJS 8 i dužni su da se upišu i otvore poseban namenski podračun kod filijale Uprave za trezor, prema svom sedištu.

Detaljne podatke možete videti na ovom linku https://www.gradjanske.org/pojednostavljena-procedura-za-otvaranje-namenskog-podracuna-kod-uprave-za-trezor/

Šta je PADOR i kako ga otvoriti?

PADOR (Potential Applicant Data On-Line Registration) je baza podataka pravnih lica. To je onlajn  sistem u kojem se organizacije, koje su potencijalni kandidati za pozive za podnošenje predloga projekata Evropske komisije, registruju i redovno ažuriraju informacije o svom profilu (pravni, finansijski, itd.).

Svaka organizacija u PADOR-u ima jedinstveni identifikacioni broj (EuropeAid ID – EID), koji se koristi prilikom podnošenja predloga projekta preko PROSPECT-a (IT sistem za onlajn podnošenje predloga projekata).

Nova verzija PADOR-a je pokrenuta u junu 2016. godine. Tada su svi postojeći profili u PADOR-u koji su korišćeni bar jednom u poslednjih 5 godina bili automatski prebačeni na novi PADOR. Profili koji su bili neaktivni duži vremenski period su arhivirani. Za više informacija o prenosu profila, pogledajte tačku 1.1 Korisničkog priručnika:

http://ec.europa.eu/europeaid/pador-guide-applicants_en

Sve organizacije koje se prijavljuju na pozive za podnošenje predloga projekta kao aplikanti, koaplikanti (co-applicants) ili povezani subjekti (affiliated entities) moraju biti registrovani u PADOR-u. Ovo uključuje organizacije civilnog društva, organe državne uprave i lokalne samouprave. Registracija u PADOR-u nije namenjena fizičkim licima. Informacije registrovane u PADOR-u koristi Evropska komisija tokom evaluacije podnetih predloga projekata, kao i za proveru podobnosti organizacija koje učestvuju u pozivima.

Koraci za kreiranje profila na PADOR-u:

  1. Kreiranje EU Login naloga

Kliknite na ovaj link https://webgate.ec.europa.eu/cas/eim/external/register.cgi

Nakon što popunite tražene podatke i kliknete na dugme „Create an account“, potrebno je da proverite svoj mejl i dovršite registraciju klikom na link koji će vam stići u mejlu.

Sačuvajte podatke koje ste uneli ovde (mejl adresa i pasvord, jer će vam trebati za logovanje na PADOR)

  1. Logovanje na PADOR

Kliknite na ovaj link https://webgate.ec.europa.eu/europeaid/pador

Unesite mejl adresu koju ste koristili u prethodnom koraku, kliknite na dugme „next“, zatim unesite pasvord (takođe iz prethodnog koraka) i kliknite na dugme „sign in“. Otvoriće se početna strana vašeg profila na PADOR-u

  1. Kreiranje PADOR profila organizacije

Kliknite na dugme „Create organisation“ koje se nalazi na levoj strani stranice, u gornjem delu. Otvoriće se stranica na kojoj prvo mora da se proveri da li je vaša organizacija možda već registrovana. Ukucajte jedan od parametara (npr. kod parametra „Established in“ izaberite Srbiju i ukucajte matični broj organizacije u polje „registration number“ i kliknite na „Search“. Ukoliko prvi put pravite PADOR profil, pretraga ne bi trebala da ima rezultat i pojaviće se stranica na kojoj možete uneti podatke vaše organizacije.

Videćete 4 kartice „Profile“, „Financial data“, User list“ i „Signature“. U prve tri se unose podacu, a u četvrtoj se „potpisuje“ i zapravo kreira profil organizacije.

„Profile“ – u ovom delu se unose sledeći podaci o organizaciji:

  • Kontakt podaci: naziv, e-mail, skraćeni naziv, broj telefona, adresa, poštanski broj, grad
  • Pravni podaci: mesto osnivanja, pravni status, potrebno je okačiti važeći statut organizacije (na engleskom jeziku),

adresa, kontakt, pravni podaci (mesto osnivanja, vrsta organizacije i sl)

Detaljne informacije o podacima koje je potrebno uneti možete naći u tački 2.3.1 Korisničkog uputstva http://ec.europa.eu/europeaid/pador-guide-applicants_en

Nakon što unesete sve informacije štiklirajte sve kućice u delu „Signature“ i kliknite na dugme „Sign now“

Sačuvajte EID broj koji će se pojaviti na stranici.

Kako se pravdaju troškovi sa službenog puta?

Pre polaska na već zakazan i isplaniran službeni put u zemlji ili inostranstvu, svaki zaposleni je u obavezi da sa sobom ima uredno popunjen, potpisan i pečatom udruženja overen nalog za službeno putovanje. Izdavanju naloga za službeno putovanje prethodi odluka o upućivanju zaposlenog na službeni put koju donosi ovlašćeno lice udruženja. Ovlašćeno lice ove poslove može poveriti nekom od zaposlenih, npr. direktoru, koordinatoru projekta, menadžeru kancelarije…

Odluka se donosi u slobodnoj formi i sadrži: ime, prezime i poziciju osobe koja putuje, mesto i vreme boravka, svrhu putovanja i prevozno sredstvo.

 

Obrazac naloga za službeno putovanje je propisan; formular se može kupiti u knjižari ili popuniti elektronski. Ovaj dokument sadrži dve strane:

 

Strana 1 NALOGA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE, na kojoj su navedeni sledeći elementi:

  • ime i prezime zaposlenog,
  • pozicija zaposlenog u udruženju,
  • svrha putovanja (zadatak sa kojim se zaposleni upućuje na službeni put),
  • datum putovanja (datum polaska i datum povratka),
  • mesto putovanja,
  • prevozno sredstvo kojim će zaposleni putovati do mesta u koje putuje,
  • iznos dnevnice koja je predviđena za službeni put,
  • naziv pravnog lica koje snosi troškove službenog puta,
  • iznos akontacije, ukoliko se zaposlenom unapred daje neki novčani iznos.

 

 

Preporuka je da se vodi posebna evidencija naloga za službeno putovanje, jer bi naloge trebalo hronološki obeležiti rednim brojevima ili nekom drugom hronološkom oznakom u zavisnosti od toga kakav sistem evidencije koristite.

Nalog za službeno putovanje se izdaje u dva primerka; jedan zaposlenom koji putuje, a drugi ostaje u sedištu udruženja.

Strana 2 NALOGA ZA SLUŽBENO PUTOVANJE se popunjava po povratku sa puta. Zaposleni podnosi izveštaj sa službenog puta i popunjava specifikaciju eventualnih troškova i dnevnica, koja se zove PUTNI RAČUN. Nakon toga ovlašćeno lice u udruženju odobrava isplatu putnog računa (nadoknadu putnih toškova ili pravdanje akontacije) uz uredno podnetu finansijsku dokumentaciju.

Rok za podnošenje izveštaja sa službenog puta i putnog računa o učinjenim putnim troškovima se uređuje internim pravilnicima (npr. Pravilnik o finansijskom poslovanju, Pravilnik o radu ili neki drugi opšti akt).

Kako se obračunavaju i isplaćuju dnevnice za službeni put?

DNEVNICA predstavlja naknadu troškova hrane i pića dok je zaposleni na službenom putovanju. Zakonom o porezu na dohodak građana propisani su neoporezivi iznosi dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu. Tako je od 01.02.2017. neoporeziv iznos dnevnice 2.236 dinara za službeno putovanje u zemlji, a za službeno putovanje u inostranstvo 50 EUR. Međutim, svako udruženje može svojim internim aktom (Pravilnik o radu, Pravilnik o finansijskom poslovanju…) da definiše iznose dnevnica.

Definisani iznos dnevnice može biti manji ili veći od neoporezivog iznosa. Ukoliko je iznos veći od utvrđenog neoporezivog iznosa, na razliku se plaća porez na dohodak građana od 10%.

 

Primer:

Ukoliko je iznos dnevnice 3.250 dinara, na razliku od 1.014 dinara (3.250 dinara minus 2.236 dinara neoporezive dnevnice, jednako je 1.014 dinara) plaća se porez na dohodak građana od 10%, što je u ovom slučaju 101,4 dinara.

Udruženje, kao i bilo koji drugi poslodavac, u obavezi je da snosi i ostale troškove službenog putovanja: putni trošak do mesta putovanja, smeštaj, itd.

U praksi se često susrećemo sa činjenicom da većina odobrenih projektnih budžeta udruženja ne sadrži troškove dnevnica za službena putovanja, što zbog politike donatora, što zbog propusta u izradi budžeta. U tom slučaju se zaposlenom ili ne isplaćuje dnevnica ili se isplaćuje iz sopstvenih finansijskih izvora udruženja. Putni račun sadrži informacije o dnevnicama. Dnevnica se prikazuje u putnom računu; ukoliko se ne isplaćuje, mora se prikazati tako što će se oduzeti isti odnos sa naznakom da projekat ne predviđa troškove dnevnice. Svi troškovi sa službenog putovanja se dokumentuju urednom finansijskom dokumentacijom i popunjenim putnim računom, te udruženje ima obavezu da zaposlenom refundira putne troškove.

Upravljanje ljudskim resursima
Na koji način se angažuju i isplaćuju volonteri?

Pravilnik o volontiranju i angažovanju volontera preporučujemo svim udruženjima, jer je, bez obzira na stepen razvijenosti udruženja, važno podsticati volonterizam – iz iskustva znamo da je svako udruženje bar jednom angažovalo volontere za neku aktivnost. Pravilnikom o volontiranju i angažovanju volontera se definišu prava i obaveze volontera i udruženja koje ih angažuje. Ovaj dokument mora biti u skladu sa Zakonom o volontiranju[1]. Pored toga, udruženje može da definiše način na koji angažuje volontere, kao i poslove koji su predviđeni za njih. U Pravilniku o volontiranju i angažovanju volontera treba da budu definisani:

– prava i obaveze volontera,

– prava i obaveze udruženja prema volonterima,

– uslovi volontiranja,

– ugovor o volontiranju,

– evidencije o volonterima,

– opis načina na koji se objavljuju pozivi za volontere,

– kriterijumi za selekciju volontera,

– mehanizmi za praćenje i procenu rada volontera,

– opis načina koordinacije volontera.

Publikacija Građanskih inicijativa, Kako volontirati u Srbiji – vodič za primenu Zakona o volontiranju vam može pomoći u pojašnjenju šta jeste, a šta nije volontiranje, u tumačenju značenja pojedinih odredbi, definisanju prava i obaveza svih učesnika u volontiranju, tumačenju postojećeg pravnog okvira, kao i u vezi sa svim drugim detaljima od značaja za volontiranje.

Pravilnik o volontiranju i angažovanju volontera nije obavezan, ali preporučujemo da ga imate.

 

Više vidite na: https://www.gradjanske.org/vodic-kroz-zakon-o-volontiranju/

Koje vrste ugovora postoje i kako se vrše obračuni?

Udruženje građana nije u obavezi da ima zaposlene. U zavisnosti od situacije, budžeta organizacije ili organizacijskih planova, vi odlučujete na koji način ćete organizovati rad i plaćanje osoba koje realizuju projekat. Na koji god način da angažujete druge osobe, važno je da ugovori koje zaključite budu u skladu sa propisima Republike Srbije.

UGOVORO O RADU je ugovor kojim se zasniva radni odnos i može se zaključiti na neodređeno ili određeno vreme. Ugovor o radu u kome nije utvrđeno vreme na koje se zaključuje jeste ugovor na neodređeno vreme. Ugovor u kome je utvrđeno vreme na koje se zaključuje smatra se ugovorom o radu na određeno vreme. Ugovor o radu na određeno vreme ne može biti duži od 24 meseca (sa prekidima ili bez prekida), osim u slučaju za rad na projektu čije je vreme unapred određeno, najduže do završetka projekta. U ovom slučaju rad na određeno vreme može trajati i duže od 24 meseca.

 

Ukoliko je udruženje novoosnovano u periodu kraćem od godinu dana na dan zaključenja ugovora o radu, ukupno trajanje ugovora o radu na određeno vreme može biti do 36 meseci.

Obračun za ugovor o radu:

Kako bi u svakom trenutku imali tačan neto, odnosno bruto iznos isplate na osnovu ugovora o radu, u nastavku možete naći formule pomoću kojih se može doći do željenih podataka.

Formulu možete pogledati u Priručniku: https://www.gradjanske.org/ft1p-prirucnik-za-administrativno-i-finansijsko-upravljanje-u-udruzenjima/

Finansijska održivost
Da li udruženja mogu da obavljaju privrednu delatnost i kako se vrši prijava?

Udruženje se ne može osnovati radi obavljanja privredne i druge delatnosti kojom stiče dobit kao svoje osnovne delatnosti. Udruženje može, pod uslovima propisanim Zakonom o udruženjima, da obavlja i privrednu delatnost kako bi obezbedilo dodatna sredstva neophodna za obavljanje svoje osnovne (neprofitne) delatnosti. Saglasno sa Zakonom o udruženjima, udruženje može neposredno da obavlja privrednu delatnost pod sledećim uslovima:

 

1) Ako se radi o delatnosti koja je u vezi sa njegovim statutarnim ciljevima (tzv. srodna privredna delatnost) – u praksi nije uvek lako razdvojiti srodne od nesrodnih privrednih delatnosti; stoga je neophodno da se ovo pitanje precizno uredi statutom.

 

2) Ako je takva delatnost predviđena statutom – u statutu treba definisati delatnost u skladu sa važećom klasifikacijom delatnosti; privredna delatnost se definiše numeracijom sa četiri cifre i opisom te delatnosti, a klasifikaciju delatnosti objavljuje Republički zavod za statistiku.

http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Klasifikacija%20delatnosti/Klasifikacija.pdf

 

3) Ako je delatnost manjeg obima, odnosno ako se delatnost obavlja u obimu koji je potreban za ostvarivanje ciljeva udruženja. Kada je reč o obimu privredne delatnosti, postoje nedoumice u pogledu ove odredbe. Trebalo bi da je posmatramo u kontekstu odredbi Zakona o porezu na dobit pravnih lica

http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_porezu_na_dobit_pravnih_lica.html, konkretno člana 44, koji uređuje način oporezivanja prihoda udruženja ostvarenih neposrednim obavljanjem privredne delatnosti. Iz člana 44. Zakona proizilazi da se pod delatnošću manjeg obima podrazumeva višak prihoda nad rashodima (dobit) koji u godini za koju se traži oslobađanje od poreza na dobit ne prelazi 400.000 dinara. Ukoliko je višak prihoda nad rashodima (profit) u fiskalnoj godini veći od 400.000 dinara, to ne znači da udruženje nije više moglo da obavlja privrednu delatnost u toj godini, već da će iznos preko 400.000 dinara ostvarenog profita u toj godini biti oporezovan po stopi poreza na dobit od 15%.

 

Prihodi ostvareni od privredne delatnosti se mogu koristiti isključivo za ostvarivanje statutarnih ciljeva udruženja, te, shodno Zakonu o udruženjima, udruženje nema pravo da dobit ostvarenu od privredne delatnosti raspodeljuje svojim osnivačima, članovima, članovima organa udruženja, direktorima, zaposlenima ili licima povezanim sa njima.

 

Osim što može neposredno da obavlja privrednu delatnost, udruženje može, samostalno ili sa drugim licima, da osnuje društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO), odnosno da bude su-osnivač drugih oblika privrednih društava (akcionarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, komanditno ili ortačko društvo). Nema nikakve razlike između udruženja i drugih pravnih lica koja mogu biti osnivači privrednih društava – da li će udruženje privrednu delatnost obavljati neposredno ili preko posebno osnovanog privrednog društva, stvar je njegove poslovne procene. Ukoliko udruženje želi da obavlja privrednu delatnost u većem obimu, preporuka je da osnuje posebno privredno društvo. Tako osnovano privredno društvo može bez ograničenja da obavlja bilo koju privrednu delatnost, srodnu ili nesrodnu.

 

Ukoliko ste predvideli privrednu delatnost kojom bi se vaše udruženje bavilo, važno je da znate da obavljanje privredne delatnosti možete otpočeti tek kada se ona prijavi u Registar APR-a i kada dobijete rešenje APR-a o usvajanju.

 

Za prijavu privredne delatnosti je potrebno dostaviti:

 

  • popunjen obrazac prijave privredne delatnosti koji može da se preuzme sa sajta APR-a, potpisan od strane zastupnika i overen pečatom;

http://www.apr.gov.rs/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B8/%D0%A3%D0%B4%D1%80%D1%83%D0%B6%D0%B5%D1%9A%D0%B0/%D0%A3%D0%B4%D1%80%D1%83%D0%B6%D0%B5%D1%9A%D0%B0%D0%9E%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%86%D0%B8.aspx

  • dokaz o uplati naknade – izvod iz banke ili primerak naloga za uplatu (uplatnice) overen od strane banke ili pošte gde je uplaćena naknada.

 

Privredna delatnost omogućava da udruženje nakon prodate robe ili izvršene usluge izda račun (fakturu) za učinjenu uslugu. Zbog obračuna dobiti koju smo pomenuli u Tački 3. prethodnog teksta i podnošenja godišnje poreske prijave veoma je važno da se vodi posebna evidencija prihoda ostvarenih od privredne delatnosti kako bi se pratili prihodi i rashodi.

 

Najčešće privredne delatnosti koje biraju udruženja:

 

  • 22 Konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem
  • 59 Ostalo obrazovanje
  • 60 Pomoćne obrazovne delatnosti
  • 01 Izvođačka umetnost
  • 49 Uzgoj ovaca i koza
  • 70 Lov, traperstvo i odgovarajuće uslužne delatnosti
  • 10 Delatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata
  • 30 Usluge pripremanja i posluživanja pića
  • 11 Izdavanje knjiga
  • 14 Izdavanje časopisa i periodičnih izdanja
Odnosi sa javnošću i povećanje vidljivosti rada OCD
Šta je PR strategija udruženja i kako je napraviti?

Dobra komunikacija je neophodan preduslov za efikasno sprovođenje aktivnosti, stvaranje pozitivne organizacijske kulture, brže dostizanje dogovorenih ciljeva, razumevanje i podršku užeg i šireg okruženja, korisnika i ciljnih grupa, kao i ostalih relevantnih aktera. Regulisanje načina komunikacije je veoma bitan faktor za funkcionisanje udruženja. Informisanost je u direktnoj vezi sa motivacijom zaposlenih, pa je samim tim i komunikacija strateški važna oblast. U aktu koji definiše plan komunikacije treba da se nađu:

– interna komunikacija: usmena, pisana, vertikalna, horizontalna;

– eksterna komunikacija: sa medijima, donatorima, informacije o udruženju na veb-sajtu  i ostalim elektronskim medijima;

– komunikacija sa korisnicima;

– formalna i neformalna komunikacija…

Plan komunikacije možete definisati kao poseban akt, a može biti i sadržan u npr. Pravilniku u radu ili u Pravilniku o upravljanju ljudskim resursima.

Plan komunikacije nije obavezan, ali preporučujemo da ga imate.

Za detaljna uputstva pogledajte: https://www.gradjanske.org/prva-pomoc-za-vidljivost-ocd/

Podsticajno okruženje
Šta se radi u slučaju da postoji sumnja u regularnost postupka dodele sredstava udruženjima na javnom konkursu državne institucije?