Zašto je Srbija nedovoljno posvećena evropskim integracijama, kakvi su stavovi javnog mnjenja o članstvu u EU i koliko je Srbija napredovala u pogledu Kopenhagenških kriterijuma, bile su teme jučerašnje online debate EU integracije – između reči i dela. Na panelu, u organizaciji fondacije Fridrih Ebert u Beogradu i Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS),  rezultate analize procesa proširenja koji je Evropski pokret u Srbiji upravo objavio i koju možete naći ovde , analizirali su Vladimir Međak, urednik analize i potpredsednik EPuS-a, Srđan Majstorović, predsednik upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP) i Vladimir Bilčik, stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.

Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Zvezdana Kovač otvorila je debatu pitanjem da li su EU integracije zaista strateški cilj Srbije i zašto postoje velike razlike između reči i dela.

Maks Brendle, šef kancelarije fondacije Fridrih Ebert u Beogradu, istakao je u uvodnom delu panela da se ključ uspešnih EU integracija Srbije nalazi u Beogradu, ali da je potrebna politička volja kako bi se sproveo proces unutrašnjih reformi. Međutim, jednako je bitno poštovanje osnova Kopenhagenškog kriterijuma. U tom pogledu, Srbija je ostvarila poražavajuće rezultate, posebno kada je reč o poštovanju osnovnih standarda demokratije i evropskih vrednosti. Prema tome, Srbija mora što pre sprovesti prethodno data obećanja u dela.

Predsednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić naglasila je da su ostvareni nedovoljni rezultati u pogledu vladavine prava kao i da je potrebno efikasnije angažovanje građana na lokalnom nivou.

„Vladavina prava predstavlja glavni preduslov za uspešan nastavak svih ostalih poglavlja u procesu EU integracija. Međutim, potrebno je unaprediti komunikaciju i sa građanima na lokalnom nivou kako bi se čuo glas onih koji bi da vode raspravu i o drugim važnim temama poput decentralizacije i zagađenja vazduha“, smatra Minić.

Stalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izrazio je zabrinutost zbog narušavanja slobode medija u Srbiji, istakavši da objektivno novinarstvo predstavlja osnovni postulat moderne liberalne demokratije.

„Javni servisi moraju zastupati javni interes.  Novinari nisu tu da udovolje političarima nego da postavljaju teška pitanja i informišu javnost. Jedino na taj način se može ostvariti funkcionalna liberalna demokratija. Nažalost, reči su oružje političara i njima se moramo pažljivo služiti“, rekao je Bilčik i dodao da je Srbiji za priključenje Evropskoj uniji potrebna temeljna strukturna reforma demokratskih procesa.

Potpredsednik EPuS-a i urednik analize Vladimir Međak saglasio se da je potrebna temeljna strukturna reforma, ali da je problem što svi indikatori, kao što su izveštaji međunarodnih organizacija o stanju demokratije, vladavine prava ili slobode medija, ukazuju na društvenu promenu ka gorem.

„Konstantno se odvajamo od primarnih evropskih vrednosti i nema znakova da ta tendencija prestaje. Ne vidim kako će moći sa ovakvim ubrzanim padom da se povuče ručna“, rekao je Međak i dodao da je Srbija po političkim kriterijumima na istom nivou kao 2015. godine, pri čemu je za šest godina ostvaren napredak u samo šest poglavlja.

Kada je reč o narativu o Evropskoj uniji, Srđan Majstorović, predsednik upravnog odbora CEP-a, izjavio je da aktuelne vlasti šalju dvosmislene poruke o EU i da takav negativan narativ dobija “bumerang efekat” u javnom mnjenju koji dovodi do jačanja evroskepticizma među mladima.

„Kada kontinuirano nešto preispitujete, šaljete dvosmislene poruke javnosti. Problem sa ovim narativom dovodi do mimikrija promena što je veliki rizik, budući da je naše društvo podeljeno. Povrh svega, napadanje nevladinih organizacija šalje negativnu sliku o poštovanju principa osnovnih prava na kojima bi trebao da funkcioniše politički kriterijum Republike Srbije. Ako sedite u stolici u parlamentu i koristite vašu političku moć kako bi napadali pripadnike nevladinih organizacija, to se zove kukavičluk“, zaključio je Majstorović.

Online debatu „EU integracije – između reči i dela“ možete pogledati ovde .

Medijski partner je nova.rs i debata je dostupna na portalu .