Javni razgovor „Grad protiv gradjana“

U Crnoj kući, 18. marta 2021. godine održan je javni razgovor pod naslovom “Grad protiv građana”, u organizaciji Omladinskog centra CK13 i Centra za razvoj demokratskog društva Europolis. Razgovor je održan bez prisustva publike, zbog aktuelnih epidemioloških mera zaštite, ali je javnost bila ukljućena putem živog prenosa na Facebook stranici Crne kuće.

Gotovo da ne postoji ni jedna lokalna samouprava u Srbiji u kojoj ne postoji neka građanska pobuna, ne samo protiv toga kako se gradovi razvijaju, već i zbot toga šta se dešava sa zagađenjem i eksploatacijom prirodnih dobara zarad poslovnih interesa. Ono što ohrabruje jeste da ima sve više samoorganizovanih građanskih inicijativa koje se međusobno podržavaju i žele da javno govore o problemima sa kojima se suočavaju.

Ovaj događaj okupio je predstavnike četiri takve inicijative koje su neposredno vezane za Novi Sad i njegovu okolinu, a za koje je, između ostalog, karakteristično i to da većinu njih vode i čine žene. U razgovoru su učestvovali Dragana Arsić iz Pokreta “Odbranimo šume Fruške gore”, Marija Prljić Sladić iz Inicijative “Za zeleno Novo naselje”, Dalibor Ćalić iz Futoške inicijative, Danijela Stojković iz Inicijative građana Dunavac (Šodroš), zatim predstavnici Europolisa – Dane Pribić i Marijana Mutavčieva, kao i Ozren Lazić iz CK13.

Suorganizator ovog razgovora, Centar za razvoj demokratskog društva Europolis, već godinama se bavi promocijom transparentnosti i odgovornosti, pre svega na lokalnom nivou, a jedna od stvari koja je u poslednje vreme u fokusu njihovog delovanja jeste tema uključivanja građana u proces donošenja odluka.

“Ne možemo da govorimo o transparentnosti i odgovornosti, prevenciji korupcije, ako građani ne učestvuju u lokalnim politikama, na šta imaju zakonsko pravo. Postoji veliki broj organizacija, udruženja koje se bave ovim temama, pa otud i potreba za boljom koordinacijom, deljenjem resursa, u vidu znanja, informacija i ljudi.” – rekao je na samom početku Dane Pribić iz Europolisa.

Inicijativa “Za zeleno Novo naselje” bori se za očuvanje humanih uslova stanovanja u svom komšiluku. Ovo pre svega podrazumeva borbu za zelenilo i mesta za bezbedan boravak dece. Inicijativa je 2016. godine uspešno promenila namenu parcele gde se nalazi dečje igralište, u Ulici Partizanskih baza, gde je bila planirana izgradnja višespratnog stambeno-poslovnog kompleksa. Borba koja je sada aktuelna u ovom delu grada odnosi se na izgradnju naplativih garaža u stambenim blokovima, čime bi se uništilo zelenilo, betonirala sva blokovska površina, dodatno zagadio vazduh i dovela u pitanje protivpožarna zaštita.

Marija Prljić Sladić kaže da je ova inicijativa nastala ad hoc i da se prošle godine ponovo aktivirala kada su komšije shvatile kakvi su gradski planovi za njihov kvart. Protest koji su organizovali ovim povodom okupio je oko hiljadu ljudi, što je premašilo sva njihova očekivanja. “Trenutno prikupljamo potpise za peticiju, kojom tražimo da se sačuvaju sve planirane parkovske površine na obodima Novog naselja, kao i da se spreči nasumično izlivanje betonskih gromada u vidu garaža u stambenim blokovima. Već imamo više hiljada potpisa i nadamo se da ćemo uspeti da nas konačno primete. Uradili smo sve što smo mogli institucionalno, pokušali smo još pre pandemije da sazovemo i zbor građana, ali su nas ignorisali i iz MZ “Gavrilo Princip” i iz Skupštine grada. Sada smo stvar preneli na pokrajinskog inspektora za upravne poslove, koji jeste naložio sazivanje zbora, ali predsednica gradske Skupštine se još uvek nije oglasila po tom pitanju.”

Dragana Arsić je takođe aktivna i u inicijativi “Za zeleno Novo naselje”, ali je pre svega najprepoznatljivija kao aktivistkinja pokreta “Odbranimo šume Fruške gore”, zbog čega je često bila i na meti prorežimskih tabloida. Ovaj pokret se bori za očuvanje Nacionalnog parka Fruška gora, njegovih šuma i biodiverziteta. Kako kaže, ova borba se odvija na tri nivoa: institucionalnom, terenskom i protestnom. Sva tri nivoa su jako bitna i značajno su doprinela povećanju vidljivosti ovog problema i van Vojvodine, pa je nedavno nastalo još sličnih pokreta koji se bave odbranom šuma.

Futoška inicijativa postoji od 2018. godine i bavi se unapređenjem života i rada građana ovog naselja. “Problemi su počeli da eskaliraju na sve strane, počevši od zagađenja, zbog sve većeg broja deponija i gomilanja smeća. Još jedan od problema je i zagađenje vazduha, prvenstveno zbog cementare u Beočinu. Mi kroz naše kreativne projekte pokušavamo da sve te probleme učinimo vidljivim zajednici, jer najteže je motivisati ljude.” – poručuje Dalibor Ćalić iz ove inicijative. Ćalić je nedano dospeo u žižu javnosti kada je napadnut jer je snimao zatrpavanje Dunavca kod Futoške obale. On upozorava da se na potezu Veternik – Futog odigravaju nezakonite, nelegalne i opasne radnje, imajući u vidu aktivno zatrpavanje korita Dunava, ograđivanje javne površine, nezakonitu izgradnju i svakodnevno ugrožavanje nasipa vožnjom gabaritnih kamiona po nasipu.

O ovoj temi, kao i o problematici tzv. “Novog Sada na vodi”, govorila je i Danijela Stojković, članica udruženja Sveti Dunav i aktivistkinja neformalne grupe Dunavac (Šodroš), koja je pokrenuta pre godinu dana. Dunavac je izliv Dunava koji se iz ove reke uliva kod Novosadske plaže Šodroš i proteže do Kamenjara (Veternika). Dunavac predstavlja značajno stanište ptica i divljih životinja, kao i prirodno mrestilište riba. Posebna vrednost Šodroša je blizina grada i predstavlja autentično okruženje za odmor i rekreaciju u Novom Sadu. Ono što je takođe jako bitno jeste da Dunavac predstavlja i izuzetno vredan ekosistem, od ogromnog značaja za prirodnu odbranu od poplava.

“Imamo ozbiljne najave od strane gradonačelnika vezane za izgradnju novog mosta koji prolazi kroz sam grad. Plašimo se da upravo izgradnja ovog mosta može da posluži za udaranje kamena temeljca za novi stambeni kompleks koji može da nikne na plavnoj površini. Projekat izgradnje ovog mosta je od ove nedelje na javnom uvidu, predstavljen je kao projekat od nacionalnog značaja, što za sobom povlači potencijalno zanemarivanje svih postojećih zakona o vodama, niz međunarodnih direktiva, prostorni plan reke Dunav, što sve može biti gurnuto u drugi plan. Sledeći je verovatno lex specialis.” – poručuje Danijela Stojković.

Ozren Lazić iz CK13 smatra da je zajedničko svim građanskim inicijativama gorko iskustvo ćutanja institucija koje su okupirane, što na neki način govori i o okupiranju ljudi koji sede u njima. CK13 takođe ima iskustvo sa nesazivanjem zbora građana u mesnoj zajednici i ignorisanja primedbi građana, tokom borbe za očuvanje zelene površine u neposrednoj blizini Crne kuće, u okviru inicijative “Ne damo Livadicu!”.

“Mi ne b trebalo da se borimo protiv investitora, već pre svega protiv tih institucija koje se prema njima klijentilistički odnose, jer na njima je odgovornost, a investitori su svuda isti i idu onoliko daleko koliko im je dozvoljeno. Kada je konkretno u pitanju Fruška gora, najveća odgovornost je na pokrajinskom Zavodu za zaštitu prirode.” – smatra Dragana Arsić.

Da su institucije potpuno zatvorene smatra i Marija Prljić Sladić, koja podseća da svi mi plaćamo te institucije i da one zato moraju da rade u interesu građana: “Mi sve uradimo po zakonu i na kraju sve to bude odbijeno. Već treći put odbijaju primedbu, konkretno za garažu na Novom naselju, ponašaju se kao da mi ne postojimo. Grad nije poligon u kojem se ostvaruje profit. Ja sam jako srećna što Novi Sad ima suficit u budžetu, ali moj kvalitet života je lošiji.”

Da je borba sa institucijama teška i iscrpljujuća slaže se i Danijela Stojković: “Ovo do čega smo sada došli je praktično neizdrživo stanje. Oni su često skloni i nekoj vrsti autocenzure u odnosu na kliku koja vodi grad. Često zbog toga ne rade svoj posao, jer imaju predubeđenje da bi trebalo tako da se ponašaju.”

Dalibor Ćalić je naveo konkretan primer, kada su se iz Futoške inicijative obratili gradonačelniku slanjem e-mail poruke sa zahtevom da se postavi semafor na kritičnoj raskrsnici, nakon pogibije jednog njihovog sugrađanina na ovom mestu. Problem je dugo vremena guran pod tepih, uz konstantno prebacivanje loptice između Grada i lokalne samouprave, da bi se na kraju postavila svetlosna signalizacija koja nije ni blizu onoga što su građani tražili.

Pred kraj razgovora, Marijana Mutavčieva iz Europolisa je podsetila i da se Crna kuća nalazi u problemu, koji je potencijalno povezan sa investitorskim urbanizmom. Specifičnost problema Crne kuće jeste u tome što je ovde uključen i nevladin sektor, s obzirom na to da postoje pretenzije jednog udruženja koje pokušava da se izbori za nesmetano raspolaganje nekretninom i to tužbom kojom pokušava da se otarasi hipoteke koju drži nemačka fondacija SHL, kao i drugom tužbom kojom se traži izbacivanje udruženja “Omladinski centar CK13” iz Crne kuće. Mutavčieva je podsetila i da je jako simptomatično to što je susedni plac u vlasništvu jednog poznatog investitora, koliko god bilo teško dokazati direktne veze. “Stvarno je to teško utvrditi, budući da je treća strana jako netransparentna, pokušavajući da zamagli čitavu situaciju insistirajući na tome da je kuća uzurpirana” – smatra Ozren Lazić.

Za kraj ovog javnog razgovora poslata je zajednička poruka građanima i građankama Novog Sada da se samoorganizuju i ujedine, kao i da vide šta je moguće da svako učini u svom neposrednom okruženju, ali i da osim obaveza prema državi svi mi imamo i svoja građanska prava. Takođe, zaposlenima u državnim institucijama je poručeno da je sve što je potrebno jeste da konačno počnu da rade svoj posao odgovorno i u skladu sa zakonom.

***
Ovaj događaj je organizovan u saradnji Omladinskog centra CK13 i Centra za razvoj demokratskog društva Europolis, a u okviru projekata “Svakodnevno je političko” (Fondacija za otvoreno društvo, Srbija; National Endowment for Democracy, SAD) i Ka većem učešću građanki i građana Novog Sada u prostornom planiranju i upravljanju („Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT” projekat Vlade Švajcarske koji sprovode Helvetas Swiss Intercooperation i Građanske inicijative).