Konferencija: Koruptivni rizici u zakonima – Srbija 2020

Transparentnost Srbija vas poziva da učestvujete na promociji nalaza istraživanja „Koruptivni rizici u zakonima – Srbija 2020“ i u diskusiji o nalazima istraživanja i uočavanju koruptivnih rizika u propisima

Konferencija će se održati u četvrtak, 21. januara 2021, od 11.00 do 12.00 na platformi ZOOM putem sledećeg linka:  https://us02web.zoom.us/j/84693472719?pwd=Q3hOMTV6WTljUTE4ejZHQmZnb1Brdz09

Nalaze će predstaviti: Nemanja Nenadić i Robert Sepi.

Molimo vas da se prijavite za učešće na adresu ts@transparentnost.org.rsKoliko god da je opasna korupcija do koje dolazi u primeni propisa, njene posledice su još štetnije kada se koruptivni interesi ugrade u norme opštih pravnih akata. Takve uticaje nije uvek lako prepoznati. Znatno češće se može uvideti da zakoni nisu uzeli u obzir sve koruptivne rizike i da u njima nisu predviđena adekvatna rešenja za suzbijanje tih rizika. U Srbiji je obaveza procene rizika od korupcije uvedena tek od 1.9.2020. godine, kada je Agencija za sprečavanje korupcije dobila ovlašćenje da daje mišljenja na nacrte pojedinih zakona, a ministarstva obavezu da takvo mišljenje traže. Međutim, obaveza da se traži mišljenje postoji samo za nacrte zakona u „posebno rizičnim oblastima“ i samo onda kada zakon priprema ministarstvo, iako ti rizici mogu postojati u bilo kom propisu, kao i u situacijama kada zakon ne predlaže Vlada. Želeći to da pokaže, Transparentnost Srbija je u drugoj polovini 2020. godine analizirala rizike od korupcije u svim predlozima zakona koji su u tom periodu bili aktuelni. Takvi rizici su uočeni u sedam predloga zakona,koji se odnose na različite oblasti – finansiranje medijskih servisa iz budžeta, ocena usaglašenosti proizvoda, akreditacija, upravljanje vodama, železnički saobraćaj.

Imajući u vidu da je pandemija COVID-19 stvorila nove rizike od korupcije širom sveta, te da je u Srbiji bilo proglašeno vanredno stanje, kada su mehanizmi kontrole procesa donošenja zakona značajno slabiji nego inače, posebno smo analizirali koruptivne rizike u svim zakonima, uredbama i odlukama Vlade i Skupštine koje su donete radi suprotstavljanja posledicama ove zarazne bolesti (npr. pomoć građanima i privredi, ograničenja prava građana, javne nabavke).

Najzad, imajući u vidu da je krajem prošle godine Narodna skupština usvojila Kodeks ponašanja narodnih poslanika, kao jedan od akata koji bi prema oceni GRECO, trebalo da ima antikorupcijski efekat, u okviru ovog istraživanja smo razmatrali u kojoj meri se to može očekivati, odnosno da li i sam Kodeks sadrži neka pravila koja bi mogla stvoriti rizik od nastanka korupcije.

Materijali će biti objavljeni na stranici:

https://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/projekti/267-analiza-koruptivnih-rizika-u-propisima

(na konferenciji nema prevoda)