“Kreativni karavan” povezao socijalna preduzeća i studente iz Srbije i Bugarske

Više srpskih i bugarskih preduzeća dobilo je kreativne ideje za unapređenje procesa proizvodnje, a više studenata priliku da direktno učestvuje u poslovanju u poslovanju tih preduzeća, i to u okviru Kreativnog karavana, koji su osmislili Mladi ambasadori iz Niša. Realizovali su ga u saradnji sa Ekonomskim fakultetom u Nišu, srednjom školom „Ivan Vazov“ iz Svoge u Bugarskoj  i Fonodacije Kauzi iz Sofije. 

Kako bi mladima pomogli da razviju veštine u oblasti preduzetništva, a u isto vreme da preduzećima pomognu da kroz marketing poboljšaju svoje poslovanje, Mladi ambasadori došli su na ideju da bi oni zapravo mogli da rade zajedno. Tako su studenti iz pograničnih regija Srbije i Bugarske proteklih godinu dana bili na praksi u socijalinim preduzećima iz ovih krajeva.

„Mi smo uveli jedan novi model edukacije mladih u realnom okruženju, koji ima zadatak da mladim ljudima pokaže kako mogu da rade sa preduzetnicima i kako kasnije kao preduzetnici mogu da se snađu na tržištu rada u nekim oblastima kao što su kreiranje biznis plana, komunikacija sa tržištem, marketing, pristup internetu, dizajn i sve ono što treba nekom savremenom preduzeću da se snađe na tržištu“, objašnjava Aleksandar Stamenković iz Mladih ambasadora.

Kako kaže, tokom projekta je odabrano 20 mladih ljudi i 10 socijalnih preduzeća, gde su mladi imali zadatak da pre svega upoznaju probleme tog preduzeća, i da kroz neki rad sa mentorima i ekspertima pomognu tom preduzeću da se bolje snađe na tržištu.

Jedan od učesnika Kreativnog karavana je i Marko Stojanović, student master studija na Ekonomskom i Mašinskom fakultetu. Kako kaže, praksu je tokom projekta sticao u više srpskih i bugarskih preduzeća iz različitih oblasti, od onih koje proizvode nakit, zatim mirisne kutije, preko bugarskih firmi koje se bave otpadom, ali i prozvodnjom komponenti za struju, ograda i slično.

„To su uglavnom bila socijalna preduzeća i preduzeća koja imaju ograničena finansijska sredstva za promociju ili plaćanje nekog dodatnog radnika za rešavanje problema koje su imali. Mogli smo da vidimo kako funkcionišu ta mala, socijalna preduzeća i kako im je značajna mala pomoć od studenata koji još uvek nemaju nikakvo iskustvo. Svašta smo naučili, najviše o razlikama između naših i preduzeća iz Bugarske, jer ih ima dosta, s obzirom da oni rade u Evropskoj uniji“, priča Stojanović.

Kako kaže, ovo je za njega ogromno i vrlo značajno iskustvo, s obzirom na to da nije u pitanju jednodnevni rad, već projekat koji je trajao cele godine.

„Problemi i situacije na koje smo nailazili tokom projekta mnogo mi pomažu u sadašnjem radu, jer su oni svuda isti, bilo da je preduzeće malo ili veliko. Siguran sam da će mi ovo iskustvo mnogo pomoći i u budućnosti“, kaže ovaj student iz Niša.

Bilo je dosta konkretnih i korisnih predloga koje su imali za preduzeća sa kojima su sarađivali na projektu: „Preduzeću iz Niša, koje je proizvodilo džemove, rekli smo da promeni ambalažu, dizajn proizvoda, što je dosta unapredilo njihovo poslovanje