Poziv za deljenje ličnih priča: Kućni arhiv mira

Objavljeno: 4. maja 2026. godine

Kućni arhiv mira je projekat koji istražuje intimne priče o prijateljstvima, povezivanjima i svakodnevnim susretima između srpskih i albanskih žena pre ratova devedesetih, sačuvane u fotografijama, pismima, dnevnicima i ličnim predmetima koji su ostali u privatnim domovima.

Kroz razgovore, prikupljena sećanja i pažljivo fotografisane lične arhive, projekat nastoji da zabeleži tragove suživota i solidarnosti koje su kasnije prekinuli rat, raseljavanje i političke podele. Ovi kućni arhivi nude retku perspektivu istorije: ne kroz zvanične narative, već kroz emocionalne živote i odnose žena.

Važno je naglasiti da priče podeljene u okviru ovog projekta ne moraju biti „pozitivne“ niti nostalgične. One mogu uključivati i iskustva razočaranja, gubitka, ćutanja, prekida ili slomljenog srca, trenutke kada su prijateljstva bledela ili se prekidala pod teretom konflikta i straha. Projekat prihvata složenost, jer sećanje je retko jednostavno, a odnosi su često oblikovani jednako odsustvom koliko i bliskošću.

Prikupljanjem i deljenjem ovih ličnih arhiva, Kućni arhiv mira želi da otvori prostor za razmišljanje o tome kako veliki društveni lomovi preoblikuju ženske mreže, prijateljstva i lične istorije i kako se sećanje održava kroz brigu, emociju i pripovedanje. Projekat stvara prostor u kojem se ženski narativi mogu ponovo povezati preko granica, kroz tragove koje su žene godinama čuvale u svojim domovima.

Konačni rezultat biće trojezična digitalna publikacija (engleski / srpski / albanski), kao i mala participativna izložba ili narativni događaj. Kroz ove arhive mira, projekat poziva na promišljanje o tome šta znači sećati se i šta bi moglo značiti ponovo graditi odnose koji su nekada oblikovali svakodnevne živote žena sa obe strane.

 

  • Šta je participativni muzej?

 

Ovaj projekat se zasniva na ideji participativnog muzeja — konceptu razvijenom u savremenoj muzejskoj teoriji i praksi, koji menja ulogu institucije: umesto mesta koje govori publici, muzej postaje prostor koji se gradi priču zajedno sa publikom..

Umesto predstavljanja  fiksnih, autoritativnih narativa, participativni muzej poziva ljude da doprinose sopstvenim pričama, predmetima i sećanjima. Prepoznaje da istorija živi ne samo u zvaničnim arhivima i institucijama, već i u domovima, u fotografijama skrivenim u fioci, u pismima čuvanim decenijama. Članovi zajednice postaju koautori zajedničkog pamćenja.

Kućni arhiv mira se oslanja na ovaj pristup: nije reč o kolekciji koju su stručnjaci napravili o nekoj zajednici, već o živoj arhivi oblikovanoj od strane žena koje su proživele ova iskustva. Vaše učešće privatno sećanje pretvara u zajedničku i dostupnu istoriju.

 

Kako možete učestvovati

Ako ste žena iz Srbije ili sa Kosova i imate lična sećanja povezana sa prijateljstvima, posetama, dopisivanjem, zajedničkim trenucima ili odnosima između ovih zajednica pre ratova devedesetih — pozvane ste da ih podelite.

Učešće može uključivati:

– razgovor / intervju

– deljenje fotografija, pisama, dnevnika, razglednica ili malih ličnih predmeta

– pripovedanje priče povezane sa osobom koju ste nekada poznavale

– promišljanje o tome šta se promenilo, šta je ostalo, a šta je izgubljeno

– fotografisanje u okviru projekta, na diskretan i dokumentaristički način

 

Svim doprinosima pristupaće se sa pažnjom, poštovanjem i senzibilitetom. Učešće može biti anonimno ukoliko to želite, a proces će se oblikovati zajedno kroz razgovor i dogovor.

 

Kontakt

  • ljiljanatodorovicjovanovic@gmail.com
  • feminkolektiv@gmail.com

 

Poziv je dostupan na srpskom, engleskom i albanskom OVDE.