Stambeno zadrugarstvo nekad i sad

Objavljeno: 26. januara 2024. godine

Prvi susret u Цentru za novo stambeno zadrugarstvo, u 2024. godini, održan je 18. januara, razgovaralo se o tome kako su i zašto nastale prve stambene zadruge, kako je stambeno zadrugarstvo izgledalo 1960-ih i 1970-ih, na konkretnim primerima i iskustvima, i koji su savremeni, aktuelni, gorući razlozi zašto stambeno zadrugarstvo, u novom obliku, može i treba da se opet uspostavi. O pojmu i definicijama zadrugarstva u Evropi i kod nas, kao i o tome zašto su danas članovi nekoliko zadruga govorili su Ana Džokić i Mark Neilen. Arhitekta Danica Prodanović predstavila je lična iskustva života i originalnu dokumentaciju o nastanku beogradskog naselja od 30-ak dvojnih kuća u Višnjičkoj banji, koje je krajem 1960-ih nastalo kao plod zadružnog udruživanja i rada stambene zadruge „Vlasina” – čiji su članovi bili njeni roditelji.

Prezentaciju sa ovog predavanja možete preuzeti ovde.

Cilj ovog susreta bio je da se utvrdi šta, osim same reči – zadruga, tačno znamo o zadružnom funkcionisanju, principima, izazovima dobrobitima? Želeli su da predstave, vrlo ukratko, istoriju zadrugarstva – kako su i zašto prve savremene zadruge osnovane sredinom 19. veka, na koje ekonomske i društvene izazove je njihovo nastajanje bilo odgovor? Postoje li u tim okolnostima sličnosti sa sadašnjim trenutkom? Znamo li kako je zadrugarstvo ukorenjeno u našem društvu, koje vrednosti ono predstavlja u praksi? I, najvažniji cilj  susreta bio je razgovor o tome koji su razlozi za to da zadružno funkcionisanje ponovo postaje aktuelno?

Izvor: Ko gradi grad