20. novembar 2026 Svetski dan deteta – 20. novembar

Objavljeno: 20. novembra 2026. godine
Organizacije za prava deteta pozivaju državu da decu uključi u odluke koje ih se tiču
Iskustvo srednjoškolaca iz prethodne dve godine pokazalo je koliko mladi mogu da doprinesu javnoj raspravi. Organizacije predlažu da se deca uključe već u konsultacije o budućoj nacionalnoj strategiji za prava deteta.
Povodom Svetskog dana deteta, Centar za prava deteta, Užički centar za prava deteta i Mreža organizacija za decu Srbije (MODS) pozivaju državu da deci omoguće da budu saslušana i da njihovo mišljenje uzmu u obzir kada odlučuju o pitanjima koja ih se tiču. Učešće srednjoškolaca u građanskim i studentskim protestima tokom prethodne dve godine pokazalo je koliko mladi umeju da se organizuju, obrazlože svoje stavove i preuzmu odgovornost. Takvu priliku treba da imaju i kada se odlučuje o životu škole, uslugama u njihovoj zajednici i javnim politikama koje utiču na njihov život.
Učešće dece u odlučivanju jedan je od 11 strateških prioriteta inicijative „Srbija po meri deteta – Predlog prioriteta za nacionalnu politiku prava deteta 2027–2031“, koju su tri organizacije predstavile 17. novembra na panelu „Prava deteta u Srbiji – od izazova do zajedničkog delovanja“. Inicijativa obuhvata, između ostalog, obrazovanje, zaštitu od nasilja, zdravlje i mentalno zdravlje, smanjenje siromaštva, podršku porodici, pristup pravdi i zaštitu prava deteta u digitalnom okruženju. Organizacije predlažu da se za sprovođenje buduće strategije utvrde odgovornosti institucija, obezbedi finansiranje i uspostavi nezavisno praćenje rezultata.
Od učeničkih parlamenata do konsultacija o nacionalnoj strategiji
Profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Jelena Vranješević istakla je da su srednjoškolci tokom prethodne dve godine pokazali solidarnost, društvenu odgovornost i sposobnost da samostalno zastupaju svoje stavove. Njihovo učešće u javnom životu često je osporavano uz obrazloženje da su nedovoljno zreli ili podložni manipulaciji.
„Odrasli nemaju problem sa tim da zaštite decu, da deci obezbede nešto, ali imaju problem sa tim da se deca za nešto pitaju i da deca odlučuju“, rekla je Vranješević.
Ona je predložila da se deci omogući redovno učešće u odlučivanju, između ostalog kroz lokalne i nacionalne savete za decu. „Nije dovoljno da pitate decu, nego morate da im kažete kako ste to njihovo mišljenje iskoristili i šta ste uradili sa tim mišljenjima“, poručila je Vranješević.
O iskustvu srednjoškolaca govorila je i Maša Petijević, maturantkinja Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu. Govoreći o odraslima koji su srednjoškolcima osporavali sposobnost da samostalno razmišljaju, rekla je: „A to su isti ljudi koji su nam govorili mislite svojom glavom.“ Istakla je da deca tokom školovanja treba da uče o svojim pravima i da imaju priliku da ih ostvaruju, između ostalog kroz snažniju ulogu učeničkih parlamenata u odlukama koje se odnose na život škole.
Saša Stefanović iz Mreže organizacija dece Srbije ocenio je da smo, kao društvo, političkim promenama dobili „novu priliku“: „Videli smo da se osvojene slobode (na udruživanje, okupljanje, izražavanje mišljenja) lako gube i mukotrpno vraćaju. Moramo da nastavimo da te slobode, jednom stečene, branimo, bez obzira ko je na vlasti i da nas na tom putu vode najbolji interesi dece“.
Zakon o pravima deteta i nezavisni Zaštitnik prava deteta
Srbija od isteka Nacionalnog plana akcije za decu 2015. godine nema jedinstvenu nacionalnu politiku u ovoj oblasti. Nevena Vučković Šahović, ekspertkinja za prava deteta i nekadašnja članica Komiteta UN za prava deteta, podsetila je da su prava deteta izričito prepoznata Ustavom još 2006. godine, a da sveobuhvatan zakon kojim bi bilo uređeno njihovo ostvarivanje i zaštita još nije usvojen, uprkos inicijativama koje traju od 2009. godine.
„Prava deteta moraju da postanu javni prioritet“, poručila je Vučković Šahović, ukazujući na potrebu da se donese Zakon o pravima deteta, uspostavi nezavisni Zaštitnik prava deteta i jasno uredi koordinacija i odgovornost nadležnih institucija.
Jedan od konkretnih predloga inicijative je uspostavljanje Dečje kuće po modelu Barnahus. Jelena Paunović, direktorka Centra za prava deteta, navela je primer jedanaestogodišnje devojčice koja je o iskustvu porodičnog nasilja morala da govori pred pet različitih institucija.
U Dečjoj kući bi dete na jednom mestu dobilo psihološku, zdravstvenu, socijalnu i pravnu podršku. „Da dete ne ide od sistema do sistema, već da u toj kući zapravo sistem bude oko deteta“, objasnila je Paunović.
Predstavnica UNICEF-a Ana Prodanović predstavila je nalaze Istraživanja višestrukih pokazatelja (MICS 7), koji ukazuju na napredak u pojedinim oblastima i na dugotrajne nejednakosti u ostvarivanju prava deteta. Ivana Savić iz Centra za prava deteta govorila je o mogućnostima i rizicima koje digitalno okruženje i razvoj veštačke inteligencije donose deci. Ukazala je na značaj sagledavanja dugoročnih posledica tehnološkog razvoja i uključivanja dece u oblikovanje politika koje će uticati na njihovu budućnost.
Konsultacije sa decom među prvim koracima
Inicijativa „Srbija po meri deteta“ otvoren je predlog za stručne i javne konsultacije, uz učešće dece. Organizacije predlažu da se konsultacije završe do kraja januara 2027. godine i da se usaglašeni predlozi upute nadležnim državnim organima radi pokretanja izrade nacionalne strategije i akcionog plana za prava deteta. Predloženi rok za usvajanje oba dokumenta je kraj juna 2027. godine.
Organizacije pozivaju Vladu Srbije, Narodnu skupštinu i druge nadležne institucije da pokrenu taj proces u saradnji sa civilnim društvom, stručnom javnošću i decom. Prvi korak je da deca dobiju priliku da kažu koji problemi treba da budu obuhvaćeni strategijom, a zatim i da dobiju odgovor o tome kako su njihovi predlozi uzeti u obzir.
Preuzmite saopštenje u celosti na sledećem linku.
Kontakt za medije
Suzana Miličić, suzana.milicic@kontakta.rs, 065 2004 712
Izvor i fotografija: MODS



