Za razvoj socijalnog preduzetništva potrebna podrška svih sektora

U okviru info-sesije Resurs centra: „Međusektorska saradnja za razvoj socijalnog preduzetništva“, održane u Supštini Grada Novog Sada, u utorak, 26. novembra 2019. godine, izdvojena je glavna poruka da bez socijalnog preduzetništva ne možemo uspostaviti održivi razvoj. Za afirmaciju i razvoj socijalnog preduzetništva važna je međusektorska saradnja i doprinos svih činioca u društvu: civilnog društva, privrede, institucija obrazovanja i institucija javne uprave.

U javnoj diskusiji koju je organizovala Koalicija za razvoj solidarne ekonomije u saradnji sa Resurs Centrom Građanskih inicijativa, učestvovali su Siniša Tešić, Klaster socijalnog preduzetništva Vojvodine, Pavle Počuć, Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam i Dina Rakin, Koalicija za razvoj solidarne ekonomije. U ime Resurs Centra Gađanskih inicijativa obratila se Milica Antić.

Antić je istakla da socijalno preduzetništvo čini važnu oblast za Resurs Centar jer doprinosi ekonomskom razvoju uopšte i razvoju civilnog društva kroz alternativne načine finansiranja. Predstavila je načine na koje je moguće koristiti resursce i podršku RC-a.

Dina Rakin u ime Koalicije za razvoj solidarne ekonomije podsetila je na prirodu i karakter socijalnih preduzeća i koliko je važno praviti razliku između društveno odogvornog poslovanja i socijalnog preduzetništva. „I jedan i drugi segment privrede su od velikog značaja i potrebno je težiti međusobnoj saradnji, ali ipak imati na umu da je srž socijalnog preduzetništva briga o ljudima, planeti, zatim o profitu“.  Da bi privreda lakše prepoznala značaj socijalnog preduzetništva, važno je da država to uradi prva. Tekst nacrta Zakona o socijalnom preduzetništvu koje je predložilo civilno društvo predstavlja odraz prakse socijalnih preduzeća u Srbiji i značajan je upravo za afirmaciju celokupnog sektora. Predloženi nacrt ne donosi poreske olakšice sam po sebi, ali kreira okvire za uvođenje programa podrške na različitim nivoima uprave. Takođe, poseban akcenat je stavljena na doppinos koji lokalne samouprave mogu dati u afirmaciji i podršci razvoju socijalnog preduzetništva.

„Ponosni smo na tekst nacrta Zakona koji smo kreirali, jer iako nismo uveli olakšice, postavili smo temelje za kreiranje celokupnog program podrške. Ujedno smo nacrtom obezbedili afirmisanje celokupne prakse socijalnog preduzetništva koja postoji u Srbiji, kroz prepoznavanje najšireg spektra socijalnih preduzeća i osetljivih grupa korisnika. Takođe, važne su inicijative AP Vojvodine u podržavaju razvoja socijalnog preduzetništva, zbog primera dobre praske, a naročito zbog osnivanja Saveta za ravoj socijalnog preduzetništva u Vojvodini.“, istakla je Dina Rakin.

Pavle Počuč iz Sekretarijata za privredu i turizam AP Vojvodina ukazao je na dobru praksu AP Vojvodina u prepoznavaju značaja socijalnog preduzetništva, kroz osnivanje Saveta za razvoj socijalnog preduzetništva. Počuč je naveo da „je savet osnovan upravo iz razloga prepoznavanja potrebe da se stvori međusektorska saradnja, jer nijedan sektor sam za sebe ne može dati veći doprinos razvoju socijalnog preduzetništva. Dobra praksa u javnoj upravi počinje upravo tako što jedan od aktera podstiče druge državne aktere da daju svoj doprinos: Sekretarijat za privredu i turizam je kreirajući konkurse za sredstva za rane i razvoje faze socijalnih preduzeća, podstakao i druge sekretarijate da u svojim konkursima prioritiziraju značaj bavljenja teže zapošljivim kategorijama i drugim marginalizovanim grupama.

„Naročito je važna podrška države pri osnivanju socijalnih preduzeća, to je ono u čemu leži dobra praksa AP Vojvodine, jer se na primer, kroz konkurse za nabavku opreme i repromaterijala prioritiziraju inicijative ženskog preduzetništva. U 2019. godini izdvojeno je preko 200 miliona dinara za podsticanje socijalnog preduzetništva, kroz obezbeđivanje podrške u započinjanju poslovanja, na primer korz pokrivanje doprinosa.“, istakao je Pavle Počuč.

Siniša Tešić osvrnuo se na praksu Klastera socijalnog preduzetništva Vojvodine i istakao da privreda mora biti senzibilisana za socijalno preduzetništvo i da se značaj stavljanja ljudi ispred ili u ravan sa profitom mora prepoznati od strane privrede.

„Potrebno je da privreda razume socijalno preduzetništvo kao segment privrede, jer svaki menadžer socijalnog preduzeća je bar duplo sposobniji, jer pored upravljanja ekonomskim aktivnostima, upravlja i aktivnostima koje dovode do rešavanja prepoznati društvnih problema.“, istakao je Siniša Tešić.

Tešić je takođe, istako da su problemi koje socijalna preduzeća rešavaju kroz svoje društvene misije, upravo problemi o kojima Srbija pregovara sa EU u procesu evrointegracija te da je važno da državne institucije prepoznaju i podrže razvoj socijalnih preduzeća „na vreme“.

Podsticanje razvoja socijalnog preduzetništva u Srbiji zahteva saradnju različitih sektora i upućuje na brojne modele koji u tom pravcu mogu da se kreiraju. Dina Rakin je istakla je da je jedan od važnih i praktičnih načina uvođenje Socijalnih javnih nabavki, kao načina da država prepozna potencijal u povoljnosti saradnje sa socijalnim preduzećima, jer upravo to omogućava da i programi socijalne pomoći budu efikasniji i povoljniji.

Na kraju, učesnici diskusije zajedno su se usaglasili da je od velikog značaja i sektor obrazovanja koji treba da integriše edukativne programe o socijalnom preduzetništvu, jer je to način da i privreda, država i celokupno društvo bolje razumeju značaj i pruže veću podršku socijalnom preduzetništvu. Takođe, da socijalne inovacije treba da počivaju na efikasnom i unapređenom obrazovnom sistemu.

Glavni zaključak je da međusektorski dijalog služi za razmenu prakse, mišljenja i ideja i za prepoznavanje potencijala za saradnju koje treba iskoristiti u budućnosti.

Koalicija za razvoj solidarne ekonomije (KORSE) okuplja organizacije civilnog društva koje su aktivne na polju socijalnog preduzetništva i solidarne ekonomije u Srbiji, u cilju njihovog povezivanja i zajedničkog rada na razvoju ovog polja kroz udružene istraživačke, strateške, edukativne, praktično-podsticajne, promotivne i druge aktivnosti.